| Godina osnivanja |
1949. |
| Površina parka |
29.685,15 hektara |
| Koordinate |
44.85°N, 15.62°E |
| Osnovne značajke parka |
brdsko-planinski kraj, geološke i hidrološke osobitosti, krški fenomeni, šumske zajednice |
| Broj posjetitelja |
946.825 (2008. godine) |
| Broj naselja |
19 |
| Najviša kota |
1279 mnm (Seliški vrh) |
| Najniža kota |
367 mnm (Koranski most) |
| Najveća dubina jezera |
47m (Kozjak) |
| Broj vedrih dana |
55 |
| Županija |
Ličko-senjska (90,7%) i Karlovačka (9,3%) |
| Sjedište uprave |
HR-53231 PLITVIČKA JEZERA |
| |
|
RADNO VRIJEME PARKA:
- Zimsko razdoblje 9 - 16 sati
- Proljetno i jesensko razdoblje 8 - 18 sati
- Ljetno razdoblje 7 - 20 sati
- Ured za rezervacije radi od ponedjeljka do petka od 7 do 15 sati
Moguće aktivnosti u parku: pješačenje, planinarenje, vožnja električnim brodom i vlakom, fotografiranje, vožnja biciklom, skijanje, veslanje.
Najistaknutiji i najposjećeniji među osam nacionalnih parkova u Hrvatskoj - Plitvička jezera, je jedina prirodna, u društvu kulturnih vrijednosti, u Hrvatskoj uvrštena u Popis svjetske baštine (UNESCO) i to još 1979. godine, među prvima u svijetu.
Prema IUCN-u, koji definira osam kategorija zaštite prirodnih područja, Plitvička jezera pripadaju drugoj kategoriji - nacionalni park, koja označava zaštićeno područje pod upravom, poglavito radi zaštite ekosustava i rekreacije.
Prve kartografske zapise Plitvičkih jezera nalazimo još na crtežima iz 17.stoljeća, a tekstualno se spominju u zapisima iz druge polovice 18.stoljeća. Naziv Plitvice u literaturu prvi puta je unesen daleke 1777. godine.
Već devedesetih godina 19. stoljeća javljaju se prve organizirane inicijative za proglašenje Plitvičkih jezera zaštićenim područjem.
Tridesetih godina 20. stoljeća akademik Ivo Pevalek prvi put znanstveno je obrazložio razloge za zaštitu Plitvičkih jezera. Proučavajući rast mahovina i algi zaključio je da je postanak i rast sedre, koja sudjeluje u izgradnji geomorfoloških oblika Plitvičkih jezera, najvažniji i najosjetljiviji biogeni proces koji je "suština Plitvičkih jezera". Ove znanstvene spoznaje i nastojanja akademika Ive Paveleka dovela su i do povijesnog datuma 8.travnja 1949. kada su Plitvička jezera proglašena prvim hrvatskim nacionalnim parkom.
Još i prije, a posebno nakon dobivanja službenog statusa zaštite, ovo je područje bilo predmetom mnogih znanstvenih i stručnih istraživanja. Tako je skupljeno mnogo spoznaja o prirodnim vrijednostima Nacionalnog parka Plitvička jezera, koje nisu "samo" sedrotvorni slapovi i svjetski poznatih šesnaest kaskadnih jezera. Ovom prilikom upoznajemo čitatelja sa bogatstvom geomorfoloških oblika, staništa šuma i travnjaka, flore i faune, te kulturne baštine i konačno turističke ponude najvećeg i najstarijeg hrvatskog nacionalnog Parka.
